Stimme für Bosnien - Frieden in Europa

Plakat djecak Kundgebung in Zrich

Liebe Freunde

Die Organisation „Stimme für Bosnien“ Zürich (Glas za Bosnu) organisiert in Zürich, Helvetiaplatz am  Samstag 04.Juni 2022 um 17:00 h eine Friedenskundgebung:

„Stimme für Bosnien - Frieden in Europa“.

Durch den Krieg in Bosnien 1992-1995  wissen wir Bosnier, welchen Leid und Verlust wird dadurch hervorgerufen.

An der Kundgebung möchten wir an den Leiden der Menschen im Holocaust und in Srebrenica, in Ukraine sowie an „Tag der weissen Bänder“-Prijedor/Bosnien - erinnern.

Gemeinsam mit ukrainischen Gemeinden und verschiedenen Persönlichkeiten aus kulturellem und politischem Leben möchten wir für eine friedliche Welt, friedliches Europa und Bosnien plädieren.

Es ist wichtig auf Gefahr des destruktiven und aggressiven Nationalismus aufmerksam zu machen und   Engagement für friedliche multikulturelle / multiethnische / multireligiöse Gesellschaft in Bosnien im Herzen von Europa zu fördern und stärken.

Nach den Friedenswörter unserer Gäste werden wir an der Kundgebung Performance und Plakatausstellung mit dem Thema Erinnerungskultur - Kriegsleiden, aber auch ein musikalisches Programm organisieren, welches ein Bedürfnis des Menschen an sorglose zusammenleben, in einer friedlichen Welt symbolisieren.

 Wir wollen gemeinsam eine Warnung und eine Friedensbotschaft an die Welt senden ...

Sie sind herzlich eingeladen.

***

 Bosnisch:

Glas za  Bosnu ,  mir u Evropi

 

U organizaciji NVO« Glas za Bosnu » u subotu 4. juna na centralnom trgu „Helvetia platz“ u Cirihu        ( Zürich) bit će održan skup, posvećen prije svega obilježavanja 31.maja , „Dana bijelih traka“.

Sa  mitinga će se uputiti  poruke mira, solidarnosti, opomene i podsjećanja na događaje od prije trideset godina koji su zadesili Bosnu i Hercegovinu.

 Trenutna agresija na Ukrajinu , iste ili slične metode, propaganda , ideologija , brutalnost i beskrupuloznost su stvari koje su Bosanci i Hercegovci osjetili na vlastitoj koži.

Oni najbolje razumiju kroz šta  trenutno prolazi ukrajinski narod i zato imaju moralno pravo uputiti poruku Evropi i svijetu ,da što odlučnije reaguju, kako u Ukrajini tako i u BiH.

Sile destrukcije, kao i ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini se ne smije zanemariti , što s pravom zabrinjava narod, koji ima iskustvo genocida, koncentracionih logora, silovanja, protjerivanja itd…

Pored predviđenih gostiju iz Švicarske i BiH , glavnu poruku će uputiti bh omladina, rođena u Švicarskoj, a koji su svoje maturske, diplomske, seminarske radove radili na temu ratnih događaja iz agresije na  Bosnu i Hercegovinu.  Također, naši najmlađi iz Bosanske dopunske škole će svojim nastupom poslati poruke  mira i ljubavi.

Nadati se da će mnogi dobronamjerni ljudi, posebno Bosanci i Hercegovci, prepoznati važnost ovog skupa, da će animirati svoje prijatelje, poznanike, komšije raznih nacionalnosti i svojim prisustvom iskazati solidarnost, stav, stranu i vlastito dostojanstvo.

 

https://www.glaszabosnu.ch/index.php/de-de/

https://www.facebook.com/GlasZaBosnu/

Pojam BOSANSKI JEZIK

Pojam BOSANSKI JEZIK, što je historija ovog jezika više puta potcrtavala, prvi se put javlja u 15. stoljeću i to u djelu „Skazanije o pismeneh“, Konstantina Filozofa, i to u dijelu u kojem autor nabraja sveslavenske jezike. Upotrebljavat će se sve do 1907. godine kada ga Austro-Ugarska monarhija dokida i zabranjuje, a vratit će se u upotrebu devedesetih godina 20. stoljeća.

Pojam BOSNA

Pojam BOSNA, koliko je to do danas poznato, prvi put se javlja u djelu „De administrando imperio“ bizantskog cara i hroničara Konstantina Porfirogeneta u 10. stoljeću. Car srednjobalkansku samostalnu državu preciznije imenuje pojmom „horion Bosna“ – zemljica Bosna.

Pojam BOŠNJAK

Pojam BOŠNJAK, kako je to do danas isticano, prvi se put pojavio u obliku Bošnjani i to u vladarskoj tituli ugarskog vladara Emanuela Komnena u 12. stoljeću, te će se u ovom obliku nastaviti u potrebljavati sve do pada Bosne pod osmansku upravu sredinom 15. stoljeća, kada će prevladati pojam Bošnjak. Ovaj će pojam sve do polovine 19. stoljeća označavati stanovnike Bosne bez obzira na to kojoj vjerskoj ideji ili praksi pripadaju. Nakon nacionalromantičarskih prekomponiranja identiteta, ovaj će pojam biti zabranjen sve do 1993. godine kada ga u aktivnu upotrebu vraća muslimanski dio ranijeg korpusa.

 

 

Nacionalna samosvijest

Nacionalna samosvijest počiva na znanju o sebi: o imenu zemlje, o svom nacionalnom imenu te o imenu jezika. Poznavanje najprije imenovanja a potom i sadržaja ovih identitetskih sastavnica, uvjeti su za utemeljeno znanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti.