O nama

Organizacija «Glas Za Bosnu» osnovana je  u decembru 2015. godine u Švicarskoj.

“Vođeni ljubavlju prema Bosni i Hercegovini, te unutrašnjim porivom da damo naš doprinos domovini, mi smo 2015. godine osnovali organizaciju „Glas za Bosnu“. Odlučili smo da kroz ovu nezavisnu, vanstranačku, nevladinu organizaciju djelujemo u dobru i istini, te da podsjećamo i pozivamo sve građane Bosne i Hercegovine da našu domovinu volimo, gradimo i branimo svako na svoj način, kako najbolje zna i umije. Mi svojim aktivnostima nastojimo spriječiti bilo čije destruktivne i separatističke namjere usmjerene protiv države Bosne i Hercegovine. Pošto veliki broj gradjana Bosne i Hercegovine živi izvan domovine, veoma je bitno da naša djelovanja sinhronizovano organizujemo širom svijeta kroz određene projekte.

Glas za Bosnu je organizacija sa sjedištem u Cirihu koja već dugi niz godina okuplja građane porijeklom iz Bosne i Hercegovine, kao i prijatelje naše domovine, s ciljem jačanja društvenog angažmana i odgovornog djelovanja u interesu Bosne i Hercegovine.

Kroz svoj rad, organizacija promoviše aktivizam u različitim segmentima, uključujući jačanje veza dijaspore sa domovinom, građansko učešće, edukativne i informativne aktivnosti, kulturnu afirmaciju, očuvanje identiteta, kao i podršku inicijativama od društvenog i državnog značaja.

Glas za Bosnu razvija svoje djelovanje i sugerira okvir „Plan 7“, (vidi memorandum) koji obuhvata sedam međusobno povezanih oblasti od značaja za Bosnu i Hercegovinu i njene građane. Naš cilj nije političko djelovanje u stranačkom smislu, nego stvaranje funkcionalne i odgovorne mreže saradnje kroz koju će bosanskohercegovačke organizacije i pojedinci moći učinkovitije doprinositi afirmaciji, razvoju i zaštiti interesa Bosne i Hercegovine.

Organizacija je inicirala i učestvovala u organizaciji brojnih kulturnih i privrednih manifestacija u Švicarskoj i širom Evrope.

Posebno se izdvaja angažman u obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kao i organizacija tribina i javnih razgovora sa istaknutim ličnostima poput prof. dr. Smail Čekić direktora Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Sarajevu, Ramiza Salkića podpredsjednika RS-a, Mirad Tokača - direktor Istraživačko dokumentacioni centar Sarajevo, dr. Emir Ramić - direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada (IGK).

Također, organizacija je učestvovala u obilježavanju Dana državnosti Bosne i Hercegovine, uz gostovanja uglednih javnih ličnosti kao što su Bogić Bogićević, Stjepan Kljujić i Jovan Divjak.

U oblasti političkog djelovanja i lobiranja za interse jednistvene države Bosne i Hercegovine kao suorrganizattori smo ugostili brojne Švicarske političare i universitetske profesore.

Glas za Bosnu djeluje kao platforma saradnje, povezivanja i zajedničkog angažmana pojedinaca, udruženja i drugih aktera koji žele svojim znanjem, iskustvom i djelovanjem doprinijeti razvoju, afirmaciji i zaštiti interesa Bosne i Hercegovine.

Links

  • https://www.izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=39&Lang=3
  • https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina
  • https://de.wikipedia.org/wiki/Bosnien_und_Herzegowina
  • http://www.statistika.ba/
  • https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/0/0/0/0
  • https://www.youtube.com/watch?v=MgRGXDqKTyQ
  • https://www.youtube.com/watch?v=hmxV9wWfm0Y
  • https://www.youtube.com/watch?v=ECZXxlXlyAI&feature=emb_logo
  • https://www.youtube.com/watch?v=E7BQVLwM7dE&feature=emb_logo

 

BOSANSKI JEZIK

Naziv BOSANSKI JEZIK, što je historija ovog jezika više puta potcrtavala, prvi se put javlja u 15. stoljeću i to u djelu „Skazanije o pismeneh“, Konstantina Filozofa, i to u dijelu u kojem autor nabraja sveslavenske jezike. Upotrebljavat će se sve do 1907. godine kada ga Austro-Ugarska monarhija dokida i zabranjuje, a vratit će se u upotrebu devedesetih godina 20. stoljeća.

BOSNA

Naziv BOSNA, koliko je to do danas poznato, prvi put se javlja u djelu „De administrando imperio“ bizantskog cara i hroničara Konstantina Porfirogeneta u 10. stoljeću. Car srednjobalkansku samostalnu državu preciznije imenuje pojmom „horion Bosna“ – zemljica Bosna.

Bosna ti je...

Bosna ti je majka, sine moj. Prolazi, Ona, kroz svako novo srce što se rodi i svako novo jutro što svane, i kroz dušu ti prođe.

Hercegovina ti je kćeri Kamen, krš, maslina i vino, ganga, Neretva sve to ima zemlja ta moja Hercegovina...


Glas za Bosnu
info@glaszabosnu.ch

 

BOŠNJAK

Naziv BOŠNJAK, kako je to do danas isticano, prvi se put pojavio u obliku Bošnjani i to u vladarskoj tituli ugarskog vladara Emanuela Komnena u 12. stoljeću, te će se u ovom obliku nastaviti upotrebljavati sve do pada kraljevine Bosne pod osmansku upravu sredinom 15. stoljeća, kada će prevladati pojam Bošnjak. 

Ovaj naziv je sve do polovine 19. stoljeća označavo sve stanovnike Bosne bez obzira na to kojoj vjerskoj ideji ili praksi pripadaju. Nakon nacionalromantičarskih prekomponiranja identiteta, ovaj etnički identitetski naziv je bio zabranjen sve do 1993. godine kada ga na Bošnjačkom Saboru u aktivnu upotrebu vraća i prihvata muslimanski dio ranijeg jedinstvenog etničkog korpusa.

 

 

Nacionalna državna samosvijest

Nacionalna samosvijest počiva na znanju o sebi: o imenu zemlje, o svom nacionalnom imenu te o imenu jezika. Poznavanje najprije imenovanja a potom i sadržaja ovih identitetskih sastavnica, uvjeti su za utemeljeno znanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

U Bosni se nacionalni identitet pokušava snažno povezati s etničkim i vjerskim identitetom, koji oblikuje politički pejzaž zemlje uz pojačan destruktivan utjecaj iz susjednih zemalja.

Važno je razlikovati nacionalni i etnički identitet:

Nacionalni identitet (državljanstvo): Bez obzira na etničku pripadnost, svi građani Bosne i Hercegovine su pravno Bosanci (ili Bosanci i Hercegovci).

Etnički identitet: Ovo se odnosi na ličnu, kulturnu i tradicionalnu pripadnost jednoj od etničkih grupa (npr. Bošnjaci, Srbi, Hrvati). Jezičke razlike su minimalne, često stvar politike identiteta, jer su bosanski, hrvatski i srpski jezik veome slični. Etničke identitete često oblikuju historijski narativi i religija.