Gedenk- und Friedensveranstaltung in Zürich: „30 Jahre ab Srebrenica Genocid – 30 Jahre Friedensschluss in Bosnien und Herzegowina

Gedenk- und Friedensveranstaltung in Zürich: „30 Jahre ab Srebrenica Genocid– 30 Jahre Friedensschluss in Bosnien und Herzegowina

Die Vollversammlung der Vereinten Nationen stimmte in New York für einen entsprechenden Resolutionsentwurf zu einem "Tag der Reflexion und des Gedenkens". Am 11. Juli wird weltweit dem Völkermord von Srebrenica 1995 gedacht. Die Resolution verurteilt "vorbehaltlos jede Leugnung des Völkermords von Srebrenica als historisches Ereignis" und Handlungen, die jene verherrlichen, "die von internationalen Gerichten wegen Kriegsverbrechen, Verbrechen gegen die Menschlichkeit und Völkermord verurteilt wurden". Der Tag soll erstmals 2025 offiziell begangen werden. 30 Jahre nach dem Genozid von Srebrenica und dem Ende des Krieges in Bosnien und Herzegowina laden wir Sie herzlich ein, an einer interdisziplinären Gedenk- und Frie-densveranstaltung teilzunehmen, die dem Erinnern, dem interreligiösen Dialog und dem kulturellen Brückenschlag gewidmet ist. Die Veranstaltung findet am Samstag, 28. Juni 2025 im Bernhardtheater Zürich statt und richtet sich an Institutionen und engagierte Persönlichkeiten, die sich für Verstän-digung, Menschlichkeit und Zusammenhalt in unserer Gesellschaft einsetzen. Das Eintreffen der Gäste erfolgt ab 17.00 Uhr am Zürchersee, Utoua1 "Freidensspaziergang" bis Opernhaus ca. 15 min. Programmbegin in Bernhard Theater um 18:00 uhr In Stadt Zürich, geprägt von kultureller Vielfalt, demokratischen Dialog und internationale Offenheit – möchten wir mit dieser Veranstaltung ein bewusst sichtba-res Zeichen setzen: für Erinnerung, für Frieden und für ein respektvolles Miteinander in unserer Gesellschaft. 

Plakat Novi 4d

Podsjecanje i mirovna manifestacija u Cirihu: „30 godina od genocida u Srebrenici – 30 godina mira u Bosni i Hercegovini“

30 godina nakon genocida u Srebrenici, koji je međunarodno priznat kao zločin protiv čovječnosti i 30 godina završetka rata u Bosni i Hercegovini, srdačno Vas pozivamo da učestvujete u memorijalnoj i mirovnoj manifestaciji posvećenoj sjećanju, dijalogu i kulturnom premošćivanju. Pozvane su institucije i pojedinci koji se zalažu za razumjevanje, humanost u našem društvu. Manifestacija će se održati u subotu, 28. juna 2025. godine u Bernhard-Theater, Sechseläuten-Platz 1, 8001 Zürich sa početkom u 18.00 sati. Okupljanje gostiju je predviđeno od 17.00 na Ciriskom Jezeru, Utoquai 1 "Šetnja mira" do Opernhaus Cirih ca. 15 min Izloba u foajeu Teatra bice otvorena od 17:00 sati. U 18.00 sati pocinje program u Bernhard Teatru: - Muzička izvedba «Srebrenica Inferno» - Akademski govornici i predavači - Priča jednog preživjelog svjedoka genocida u Srebrenici - Podium diskusija U gradu Cirih-u, koji se zalaže za kulturnu raznolikost, demokratski dijalog i međunarodnu otvorenost, želimo da iskoristimo ovu manifestaciju davanjem primjera za međukulturalnu solidarnost i miran suživot. Ujedno, zajedno s Vama želimo uputiti jasan znak: za miran i multietnički život u Bosni i Hercegovini i protiv nacionalističkih tendencija koje i danas produbljuju podjele. Obilježavanje sjećanja na Srebrenicu u Švicarskoj kao i apel za mir i ljudsko jedinstvo u multienničkoj Bosni i Hercegovini je izraito vazno jer nam drzava Svicarska svakodnevno pokazuju da je moguce uspješno, harmonicno i jedinstvo društvo. U Bosni i Hercegovini je takodjer moguće i potrebno jedinstveno gradjansko društvo, te zato želimo na ovom skupu apeliereti na mjedunarodnu zajednici da podrži gradnju jednistvene Bosne i Hercegoveni u kojoj će biti onemogućeno djelovane ostataka nacionalističke politike koja je i dovela do Genocida!

 

VIDEO:  https://www.youtube.com/watch?v=KNbo3Y3pHkg

 

 

Links

  • https://www.izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=39&Lang=3
  • https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina
  • https://de.wikipedia.org/wiki/Bosnien_und_Herzegowina
  • http://www.statistika.ba/
  • https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/0/0/0/0
  • https://www.youtube.com/watch?v=MgRGXDqKTyQ
  • https://www.youtube.com/watch?v=hmxV9wWfm0Y
  • https://www.youtube.com/watch?v=ECZXxlXlyAI&feature=emb_logo
  • https://www.youtube.com/watch?v=E7BQVLwM7dE&feature=emb_logo

 

BOSANSKI JEZIK

Naziv BOSANSKI JEZIK, što je historija ovog jezika više puta potcrtavala, prvi se put javlja u 15. stoljeću i to u djelu „Skazanije o pismeneh“, Konstantina Filozofa, i to u dijelu u kojem autor nabraja sveslavenske jezike. Upotrebljavat će se sve do 1907. godine kada ga Austro-Ugarska monarhija dokida i zabranjuje, a vratit će se u upotrebu devedesetih godina 20. stoljeća.

BOSNA

Naziv BOSNA, koliko je to do danas poznato, prvi put se javlja u djelu „De administrando imperio“ bizantskog cara i hroničara Konstantina Porfirogeneta u 10. stoljeću. Car srednjobalkansku samostalnu državu preciznije imenuje pojmom „horion Bosna“ – zemljica Bosna.

Bosna ti je...

Bosna ti je majka, sine moj. Prolazi, Ona, kroz svako novo srce što se rodi i svako novo jutro što svane, i kroz dušu ti prođe.

Hercegovina ti je kćeri Kamen, krš, maslina i vino, ganga, Neretva sve to ima zemlja ta moja Hercegovina...


Glas za Bosnu
info@glaszabosnu.ch

 

BOŠNJAK

Naziv BOŠNJAK, kako je to do danas isticano, prvi se put pojavio u obliku Bošnjani i to u vladarskoj tituli ugarskog vladara Emanuela Komnena u 12. stoljeću, te će se u ovom obliku nastaviti upotrebljavati sve do pada kraljevine Bosne pod osmansku upravu sredinom 15. stoljeća, kada će prevladati pojam Bošnjak. 

Ovaj naziv je sve do polovine 19. stoljeća označavo sve stanovnike Bosne bez obzira na to kojoj vjerskoj ideji ili praksi pripadaju. Nakon nacionalromantičarskih prekomponiranja identiteta, ovaj etnički identitetski naziv je bio zabranjen sve do 1993. godine kada ga na Bošnjačkom Saboru u aktivnu upotrebu vraća i prihvata muslimanski dio ranijeg jedinstvenog etničkog korpusa.

 

 

Nacionalna državna samosvijest

Nacionalna samosvijest počiva na znanju o sebi: o imenu zemlje, o svom nacionalnom imenu te o imenu jezika. Poznavanje najprije imenovanja a potom i sadržaja ovih identitetskih sastavnica, uvjeti su za utemeljeno znanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

U Bosni se nacionalni identitet pokušava snažno povezati s etničkim i vjerskim identitetom, koji oblikuje politički pejzaž zemlje uz pojačan destruktivan utjecaj iz susjednih zemalja.

Važno je razlikovati nacionalni i etnički identitet:

Nacionalni identitet (državljanstvo): Bez obzira na etničku pripadnost, svi građani Bosne i Hercegovine su pravno Bosanci (ili Bosanci i Hercegovci).

Etnički identitet: Ovo se odnosi na ličnu, kulturnu i tradicionalnu pripadnost jednoj od etničkih grupa (npr. Bošnjaci, Srbi, Hrvati). Jezičke razlike su minimalne, često stvar politike identiteta, jer su bosanski, hrvatski i srpski jezik veome slični. Etničke identitete često oblikuju historijski narativi i religija.