Sadržaji

Kontakt

Glas za Bosnu

info@glaszabosnu.ch

Impressum | Datenschutz  

Naša Bosna

INFORMACIJE O BOSNI I HERCEGOVINI

Službeni naziv:  Bosna i Hercegovina (BiH) 

Zastava i Grb: 

ZastavaBiH  GrbBiH

 

Geografska lokacija:  Bosna i Hercegovina se nalazi na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. 

Pogranične zemlje: Republika Srbija na sjeveroistoku, Republika Crna Gora na jugoistoku, Republika Hrvatska na sjeveru, zapadu i jugu.

Administrativna podjela: BiH je administrativno podjeljena na dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine (F BiH) i Republika Srpska (RS) i Brčko Distrikt.

Entitetska struktura: FBiH je administrativno podjeljena na 10 kantona.

Kantoni su podjeljeni na općine. Na području F BiH je 79 općina.

Republika Srpska je administrativno podjeljenja na 62 općine.

Grad Brčko je zasebna administrativna jedinica - Distrikt. 

Površina:  Bosna i Hercegovina ukupno pokriva 51 209,2 km². Od toga: kopno 51 197 km² i more 12,2 km² 

Klima: Pretežno kontinentalna, mediteranska na jugu 

Broj stanovnika: 3531159 - Popis (30.09.2013. godine)

Struktura stanovnika:  Bošnjaci, Hrvati, Srbi i pripadnici ostalih naroda 

Glavni grad: Sarajevo 

Službeni jezici: Bosanski, Hrvatski, Srpski i dva pisma (latinica i ćirilica) 

Zvanična valuta: Konvertibilna marka (KM). (1 KM = 0,511292 Euro)[1] 


Najniža tačka: grad Neum, 0 m

Najviša tačka: Maglić, 2386 m


Obalna linija: 21,2 km

Bosna i Hercegovina se sastoji od četiri velike geografske cjeline. Srednja Bosna (12920 ckm, 1249000 stanovnika) zahvaća planinski srednjobosanski prostor; to je najrazvijeniji dio države koji je od najstarijih vremena raskršće i stjecište različitih utjecaja i interesa susjednih peripanonskih, krških i sub - mediteranskih krajeva. Bosansko-hercegovački visoki krš (11842 ckm, 325000 stanovnika) obuhvaća planinsko-krški prostor zapadne Bosne i Hercegovine; to je najslabije naseljen i najsiromašniji dio države - samo je 9% površine obradivo, a u gradovima živi manje od 30% stanovnika. Mediteranska regija, tzv. Niska Hercegovina (5399 ckm, 296000 stanovnika) najmanja je geografska cjelina Bosne i Hercegovine, to je zagorski prostor srednjeg primorja[2].

 

[1] http://www.bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=52&itemid=80&lang=ba

[2] http://www.mvp.gov.ba/dobro_dosli_u_bih/geografski_podaci/?id=237

Links

  • https://www.izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=39&Lang=3
  • https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina
  • https://de.wikipedia.org/wiki/Bosnien_und_Herzegowina
  • http://www.statistika.ba/
  • https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/0/0/0/0
  • https://www.youtube.com/watch?v=MgRGXDqKTyQ
  • https://www.youtube.com/watch?v=hmxV9wWfm0Y
  • https://www.youtube.com/watch?v=ECZXxlXlyAI&feature=emb_logo
  • https://www.youtube.com/watch?v=E7BQVLwM7dE&feature=emb_logo

 

BOSANSKI JEZIK

Naziv BOSANSKI JEZIK, što je historija ovog jezika više puta potcrtavala, prvi se put javlja u 15. stoljeću i to u djelu „Skazanije o pismeneh“, Konstantina Filozofa, i to u dijelu u kojem autor nabraja sveslavenske jezike. Upotrebljavat će se sve do 1907. godine kada ga Austro-Ugarska monarhija dokida i zabranjuje, a vratit će se u upotrebu devedesetih godina 20. stoljeća.

BOSNA

Naziv BOSNA, koliko je to do danas poznato, prvi put se javlja u djelu „De administrando imperio“ bizantskog cara i hroničara Konstantina Porfirogeneta u 10. stoljeću. Car srednjobalkansku samostalnu državu preciznije imenuje pojmom „horion Bosna“ – zemljica Bosna.

Bosna ti je...

Bosna ti je majka, sine moj. Prolazi, Ona, kroz svako novo srce što se rodi i svako novo jutro što svane, i kroz dušu ti prođe.

Hercegovina ti je kćeri Kamen, krš, maslina i vino, ganga, Neretva sve to ima zemlja ta moja Hercegovina...

Glas za Bosnu
info@glaszabosnu.ch

 

BOŠNJAK

Naziv BOŠNJAK, kako je to do danas isticano, prvi se put pojavio u obliku Bošnjani i to u vladarskoj tituli ugarskog vladara Emanuela Komnena u 12. stoljeću, te će se u ovom obliku nastaviti upotrebljavati sve do pada kraljevine Bosne pod osmansku upravu sredinom 15. stoljeća, kada će prevladati pojam Bošnjak. 

Ovaj naziv je sve do polovine 19. stoljeća označavo sve stanovnike Bosne bez obzira na to kojoj vjerskoj ideji ili praksi pripadaju. Nakon nacionalromantičarskih prekomponiranja identiteta, ovaj etnički identitetski naziv je bio zabranjen sve do 1993. godine kada ga na Bošnjačkom Saboru u aktivnu upotrebu vraća i prihvata muslimanski dio ranijeg jedinstvenog etničkog korpusa.

 

 

Nacionalna državna samosvijest

Nacionalna samosvijest počiva na znanju o sebi: o imenu zemlje, o svom nacionalnom imenu te o imenu jezika. Poznavanje najprije imenovanja a potom i sadržaja ovih identitetskih sastavnica, uvjeti su za utemeljeno znanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

U Bosni se nacionalni identitet pokušava snažno povezati s etničkim i vjerskim identitetom, koji oblikuje politički pejzaž zemlje uz pojačan destruktivan utjecaj iz susjednih zemalja.

Važno je razlikovati nacionalni i etnički identitet:

Nacionalni identitet (državljanstvo): Bez obzira na etničku pripadnost, svi građani Bosne i Hercegovine su pravno Bosanci (ili Bosanci i Hercegovci).

Etnički identitet: Ovo se odnosi na ličnu, kulturnu i tradicionalnu pripadnost jednoj od etničkih grupa (npr. Bošnjaci, Srbi, Hrvati). Jezičke razlike su minimalne, često stvar politike identiteta, jer su bosanski, hrvatski i srpski jezik veome slični. Etničke identitete često oblikuju historijski narativi i religija.