OPĆI IZBORI
OPĆI IZBORI 2026 planirani za oktobar 2026
PRIJAVITE SE!
IZBORIMO SE IZBORIMA!
DAJMO GLAS ZA BOLJU BOSNU!
OPŠTI IZBORI 2026. IZA UGLA: Da li će ovo biti peti po redu izbori bez uklanjanja ustavne i zakonske diskriminacije?
Ono što je jedino ispravno je da vodič za buduće ustavne razgovore i prijedloge za izmjene koje imaju posljedice na ostvarivanje biračkog prava, ali i drugih prava koje potencijalno vode u diskriminaciju po bilo kom osnovu, moraju biti presude Evropskog suda za ljudska prava i težnja ka kreiranju društva i države koja neće diskriminisati svoje građane i građanke.
Pravo na slobodne izbore. Zabrana diskriminacije. Prvo je pravo zagarantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (Protokol 1.). Drugo je zagarantovano i Konvencijom i Ustavom BiH. Može li se utvrđena ustavna diskriminacija i povrijeđeno pravo na slobodne izbore obezbijediti izmjenama Izbornog zakona BiH?
Zadnjim zasjedanjem stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH i platforme Hrvatski narodni sabor (HNS) aktualizovano je pitanje izmjena Izbornog zakona BiH u pogledu izbora Predsjedništva BiH i domova naroda na nivou parlamenata BiH i FBiH. Ja ću se ovdje ipak više fokusirati na izbor u Dom naroda državnog parlamenta, obzirom da je taj izbor bio predmetom odluka Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP).
U Deklaraciji od 8. februara 2025. godine HNS poziva na ustavne i izborne reforme koje bi trebale dosljedno provesti, pored odluke Ustavnog suda u slučaju Ljubić, i presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP). Šta je to što se dosljedno mora provesti iz presuda ESLJP-a?
Sedam presuda protiv BiH
Već prvom presudom ESLJP u slučaju Sejdić – Finci iz 2009. godine utvrđena je ustavna i zakonska diskriminacija u vezi sa ostvarivanjem biračkog prava, kada su u pitanju izbori za Dom naroda PS BiH i Predsjedništvo BiH.
Sud je utvrdio kršenje člana 14. Evropske konvencije o ljudskim pravima u vezi sa članom 3. Protkola 1. Konvencije koji se tiče prava na slobodne izbore. To je već bio jasan signal za BiH da je vrijeme da se ozbiljno pozabavi ustavnim uređenjem i izbornim pravilima koja će odgovarati kreiranju društva i države koja neće diskriminisati svoje građane i građanke po bilo kojem osnovu, uključujući i etničku pripadnost.
ESLJP je od tada do danas donio sedam presuda protiv BiH po tužbama koje su podnijeli njeni građani za diskriminaciju i onemogućavanje prava na slobodne izbore. To su presude u slučajevima „Sejdić-Finci“, „Pilav“, „Zornić“, „Šlaku“, „Baralija“, „Pudarić“ i „Kovačević“ protiv BiH.
Dvije od sedam presuda („Baralija“ u jednom dijelu i „Kovačević“) tiču se ostvarivanja aktivnog biračkog prava (birati), dok se ostale tiču ostvarivanja pasivnog biračkog prava (biti biran). Presuda iz slučaja „Baralija“ jedina je do danas realizovana tako što su se političkim sporazumom, uz intenzivno posredovanje međunarodne zajednice u BiH, vodećih nacionalnih stranaka u Mostaru, SDA i HDZ BiH, stvorili uslovi za izmjene Izbornog zakona BiH kojima su u Mostaru nakon 10 godina neodržavanja lokalnih izbora, isti održani 2020. godine. U svim gore spomenutim slučajevima utvrđena je diskriminacija, kao i povrijeđeno pravo na slobodne izbore. Osnovi su bili različiti: diskriminacija po osnovu etničke pripadnosti, odnosno nepripadnosti konstitutivnim narodima u BiH, po osnovu neizjašnjavanja o pripadnosti bilo kojoj skupini, prebivalištu ili kombinaciji nekih od ovih elemenata.
Uspostavljanje mira
U obrazlaganju donesenih presuda, ESLJP je dobro primijetio da su postojeća rješenja, u pogledu sastava i načina izbora Doma naroda PS BiH i Predsjedništva BiH, koja su prihvaćena u Dejtonskom mirovnom sporazumu, , prevaziđena u svojoj inicijalnoj svrsi – postizanja mira nakon tri i po godine ratnih sukoba u BiH. U presudi „Sejdić i Finci“ Sud je primijetio da „kada su sporne ustavne odredbe donesene, na terenu je došlo do vrlo krhkog primirja. Cilj ovih odredbi je bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i etničkim čišćenjem. Priroda tog sukoba bila je da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” (tj. Bošnjake, Hrvate i Srbe) kako bi se osigurao mir.“
Po mišljenju Suda u datom momentu ovo rješenje je bilo kompatibilno sa opštim ciljevima Konvencije, kako je sadržano u preambuli Konvencije, a to je uspostavljanje mira. Sud dalje u presudi obrazlaže da je primijećeno da je u BiH postignut značajan napredak, a da su brojne okolnosti koje su postojale tokom uspostavljanja mira prevaziđene zbog čega se nalaže uklanjanje dikriminatornih odredbi.
Važno je istaći da niti jedna presuda ESLJP ne sugeriše niti insistira na uspostavi principa vladavine većine, što se često inputira, niti uopšte sugeriše potencijalne načine za prevazilaženje diskriminacije, uvažavajući da možda nije sazrelo vrijeme za tektonske političke promjene u pogledu organizacije države i kreiranja izbornih pravila. Sud se vodio i mišljenjima Venecijanske komisije o različitim prijedlozima koje je BiH uputila ovoj Komisiji na mišljenje, a koji ukazuju da postoje mehanizmi podjele vlasti koji ne bi za posljedicu imali potpuno isključivanje predstavnika zajednica koje ne pripadaju konstitutivnim narodima.
Važno je istaći i da je BiH pristupanjem Vijeću Evrope 2002. godine i bezrezervnim ratificiranjem Konvencije i njenih protokola po vlastitoj želji pristala da prati standarde koji su postavljeni ovim dokumentom. Nažalost, od donošenje prve presude kojom je utvrđena ustavna i zakonska diskriminacija u pogledu ostvarivanja biračkog prava prošlo je gotovo 16 punih godina i 4 ciklusa opštih izbora.
Da li je to moguće?
Ako se osvrnemo na rješavanje ovih pitanja izmjenama Izbornog zakona BiH, postavlja se pitanje da li je to moguće. Naime, uzimajući u obzir odredbe Ustava BiH, te činjenicu da Izborni zakon BiH prati Ustav, a da je Centralna izborna komisija BiH organ koji provodi zakon koji je na snazi, ne može se očekivati da se diskriminacija otkloni i obezbijedi pravo na slobodne izbore na bilo koji drugi način osim izmjenama Ustava BiH. Tek nakon što se otkloni ustavna diskriminacija može se pristupiti izmjenama Izbornog zakona BiH koji bi reflektovao te izmjene, a na način koji neće dalje produbljivati diskriminaciju.
Ono što je jedino ispravno je da vodič za buduće ustavne razgovore i prijedloge za izmjene koje imaju posljedice na ostvarivanje biračkog prava, ali i drugih prava koje potencijalno vode u diskriminaciju po bilo kom osnovu, moraju biti presude ESLJP i težnja ka kreiranju društva i države koja neće diskriminisati svoje građane i građanke. Modaliteti za postizanje tog cilja ne isključuju da se istovremeno zadrže u određenoj mjeri specifičnosti u pogledu zastupljenosti konstitutivnih naroda, posebno u segmentu zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Međutim, mora se naći načina da se uključe građani i građanke koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, kao i da se predvide mehanizmi za sprečavanje zloupotrebe instituta zaštite vitalnog nacionanog interesa.
Šta i kako dalje?
Šta i kako dalje? Red, rad i razgovor. Svih zainteresovanih aktera, uz transparentnost procesa i parlamentarni dijalog. Dobra je stvar da se na početku neizborne 2025. godine pokreće ovo pitanje, jer ako bi se juče počelo raditi i razgovarati možda bi bilo dovoljno vremena do naredne izborne godine. Izazov je što je ovo samo jedno od važnih, spornih pitanja koje ova zemlja ima pred sobom.
Ovo svakako nije nimalo lagan zadatak, uz rastuće nepovjerenje, podjele, političku retoriku i često dijametralno različite poglede političkih elita na ove procese. 2025. godina svakako je počela turbulentno i na nivou globalne politike promjenom kursa vanjske politike nove administracije SAD-a, a što se već osjeti i u političkom diskursu u BiH.
Ostaje da se vidi da li će Parlament BiH povesti ovaj proces ili će to biti lideri političkih stranaka, kao i to da li ćemo imati još jednu izbornu godinu u kojoj će se značajno mijenjati izborna pravila, suprotno dobrim izbornim standardima ili ćemo pak imati još jedne opšte izbore koji neće obezbijediti pravo na slobodne izbore bez diskriminacije svim svojim građanima i građankama.
https://interview.ba/opsti-izbori-2026-iza-ugla-da-li-ce-ovo-biti-peti-po-redu-izbori-bez-uklanjanja-ustavne-i-zakonske-diskriminacije/
OPĆI IZBORI 2022
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. održali su se 2. oktobra 2022. godine.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
| Stranka | Broj
glasova
| % | Ukupan
broj mandata
| Broj redovnih
mandata
| Broj kompenzacijskih
mandata
|
|---|
| |
Stranka demokratske akcije |
238.111 |
24,40 |
26 |
21 |
5 |
| |
Socijaldemokratska partija BiH |
131.323 |
13,46 |
15 |
11 |
4 |
| |
Hrvatska demokratska zajednica BiH[a] |
130.567 |
13,38 |
15 |
12 |
3 |
| |
Demokratska fronta–Građanski savez |
107.735 |
11,04 |
12 |
10 |
2 |
| |
Narod i pravda[c] |
67.200 |
6,89 |
7 |
3 |
4 |
| |
Naša stranka |
50.815 |
5,21 |
6 |
2 |
4 |
| |
Narodni evropski savez |
42.322 |
4,34 |
5 |
4 |
1 |
| |
Stranka za Bosnu i Hercegovinu |
36.465 |
3,74 |
4 |
2 |
2 |
| |
Hrvatska demokratska zajednica 1990 |
26.518 |
2,72 |
3 |
3 |
0 |
| |
Pokret demokratske akcije |
18.312 |
1,88 |
1 |
1 |
0 |
| |
Bosanskohercegovačka inicijativa |
18.150 |
1,86 |
1 |
1 |
0 |
| |
Hrvatska republikanska stranka |
13.050 |
1,34 |
1 |
1 |
0 |
| |
Hrvatski nacionalni pomak |
5.351 |
0,55 |
1 |
1 |
0 |
| |
Pokret za modernu i aktivnu Krajinu |
4.465 |
0,46 |
1 |
1 |
0 |
| Ukupno: | 890.384 | 98 | 73 | 25 |
|---|
Narodna skupština Republike Srpske
| Stranka | Broj
glasova
| % | Ukupan
broj mandata
| Broj redovnih
mandata
| Broj kompenzacijskih
mandata
|
|---|
| |
Savez nezavisnih socijaldemokrata |
221.554 |
34,63 |
29 |
27 |
2 |
| |
Srpska demokratska stranka |
95.648 |
14,95 |
13 |
13 |
0 |
| |
Partija demokratskog progresa |
65.872 |
10,30 |
8 |
6 |
2 |
| |
Socijalistička partija RS[d] |
37.919 |
5,93 |
5 |
5 |
0 |
| |
Pokret za državu |
36.651 |
5,73 |
5 |
3 |
2 |
| |
Demokratski savez |
34.898 |
5,46 |
5 |
3 |
2 |
| |
Ujedinjena Srpska |
32.700 |
5,11 |
4 |
3 |
1 |
| |
Za pravdu i red |
31.558 |
4,93 |
4 |
2 |
2 |
| |
Demokratski narodni savez |
28.502 |
4,46 |
4 |
0 |
4 |
| |
Narodna partija Srpske[e] |
20.905 |
3,27 |
3 |
1 |
2 |
| |
Socijalistička partija Srpske |
19.894 |
3,11 |
3 |
0 |
3 |
| Ukupno: | 626.101 | 83 | 63 | 20 |
|---|
Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine
OPĆI IZBORI 2018
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. održali su se 7. oktobra 2018. godine. Na općima izborima birani su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovo su bili osmi opći izbori u historiji Bosne i Hercegovine. Za izbore su se prijavile 72 političke partije i 39 nezavisnih kandidata
REZULTATI
Predsjedništvo
|
Kandidat
|
Konstitutivni narod
|
Partija
|
Broj glasova
|
%
|
|
Šefik Džaferović
|
Bošnjaci
|
SDA
|
212`581
|
36,61
|
|
Željko Komšić
|
Hrvati
|
DF
|
225`500
|
52,64
|
|
Milorad Dodik
|
Srbi
|
SNSD
|
368`210
|
53,88
|
Parlament Bosne i Hercegovine
Federacija BiH
|
Partija
|
Broja glasova
|
%
|
Ukupni mandati
|
Direktni mandati
|
Kompenzacijski mandati
|
|
SDA
|
252`081
|
25,48
|
8
|
6
|
2
|
|
HDZ BiH
|
145`487
|
14,71
|
5
|
5
|
0
|
|
SDP BiH
|
140`781
|
14,23
|
5
|
3
|
2
|
|
DF
|
96`180
|
9,72
|
3
|
3
|
0
|
|
SBB
|
67`597
|
6,83
|
2
|
0
|
2
|
|
NS
|
48`402
|
4,89
|
2
|
1
|
1
|
|
NB
|
41`511
|
4,20
|
1
|
1
|
0
|
|
PDA
|
38`417
|
3,88
|
1
|
1
|
0
|
|
A-SDA
|
29`763
|
3,01
|
1
|
1
|
0
|
Republika Srpska
|
Partija
|
Broj glasova
|
%
|
Ukupni mandati
|
Direktni mandati
|
Kompenzacijski mandati
|
|
SNSD
|
260`930
|
39,10
|
6
|
4
|
2
|
|
SDS
|
162`414
|
24,34
|
3
|
3
|
0
|
|
PDP
|
83`832
|
12,56
|
2
|
1
|
1
|
|
DNS
|
68`637
|
10,29
|
1
|
1
|
0
|
|
SP RS
|
31`320
|
4,79
|
1
|
0
|
1
|
|
SDA
|
29`673
|
4,45
|
1
|
0
|
1
|
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnički Dom
|
Partija
|
Broj glasova
|
%
|
Ukupni mandati
|
Direktni mandati
|
Kompenzacijski mandati
|
|
SDA
|
252`773
|
25,24
|
27
|
22
|
5
|
|
SDP BiH
|
145`453
|
14,52
|
16
|
12
|
4
|
|
HDZ BiH
|
143`705
|
14,35
|
16
|
13
|
3
|
|
DF
|
93`696
|
9,36
|
10
|
9
|
1
|
|
SBB
|
70`683
|
7,06
|
8
|
5
|
3
|
|
NS
|
50`945
|
5,09
|
6
|
1
|
5
|
|
PDA
|
37`731
|
3,77
|
4
|
3
|
1
|
|
NB
|
34`912
|
3,49
|
4
|
1
|
3
|
|
A-SDA
|
27`429
|
2,74
|
2
|
2
|
0
|
|
HDZ 1990
|
25`663
|
2,56
|
2
|
2
|
0
|
|
NiP
|
23`222
|
2,32
|
2
|
2
|
0
|
Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine
|
Stranka
|
USK
|
PK
|
TK
|
ZDK
|
BPK
|
SBK
|
HNK
|
ZHK
|
KS
|
K10
|
Ukupno
|
|
SDA
|
9
|
2
|
9
|
11
|
5
|
10
|
8
|
0
|
10
|
2
|
65
|
|
HDZ BiH
|
0
|
11
|
0
|
3
|
0
|
9
|
13
|
16
|
0
|
8
|
60
|
|
SDP BiH
|
4
|
1
|
10
|
6
|
2
|
5
|
3
|
0
|
4
|
1
|
36
|
|
SBB
|
2
|
1
|
2
|
3
|
2
|
2
|
2
|
0
|
4
|
0
|
18
|
|
DF
|
2
|
0
|
3
|
3
|
2
|
2
|
1
|
0
|
3
|
0
|
16
|
|
HDZ 1990
|
0
|
3
|
0
|
0
|
0
|
1
|
2
|
3
|
0
|
4
|
13
|
|
A-SDA
|
8
|
0
|
0
|
2
|
1
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
11
|
|
NS
|
1
|
0
|
2
|
1
|
1
|
0
|
0
|
0
|
5
|
0
|
10
|
|
NB
|
1
|
0
|
0
|
5
|
1
|
1
|
0
|
0
|
0
|
0
|
8
|
|
PDA
|
0
|
1
|
7
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
8
|
|
NiP
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
6
|
0
|
6
|
|
NBL
|
0
|
0
|
0
|
0
|
3
|
0
|
0
|
0
|
2
|
0
|
5
|
|
SzBiH
|
0
|
0
|
2
|
1
|
2
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
5
|
|
HRS BiH
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
1
|
2
|
0
|
1
|
4
|
|
LS BiH
|
0
|
0
|
0
|
0
|
4
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
4
|
|
HNL
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
3
|
3
|
|
L BiH
|
3
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
3
|
|
Koalicija «Srpska lista»
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
3
|
3
|
|
Koalicija «Goražd. priča»
|
0
|
0
|
0
|
0
|
2
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
2
|
|
PS
|
0
|
2
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
2
|
|
BOSS
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
1
|
0
|
1
|
|
HSPdaS BiH
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
1
|
0
|
0
|
1
|
|
HSP BiH
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
1
|
0
|
0
|
1
|
|
NSRzB
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
1
|
1
|
|
SNS RS
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
1
|
1
|
|
Županijska neovisna lista
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
1
|
1
|
Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske
|
Kandidat
|
Partija
|
Broj glasova
|
%
|
|
Željka Cvijanović
|
SNSD
|
319`187
|
46,97
|
|
Ramiz Salkić
|
Koalicija «Zajedno za BiH»
|
21`116
|
3, 11
|
|
Josip Jerković
|
Koalicija HDZ, HSS, HDKU, HSP
|
5`881
|
0,87
|
Narodna skupština Republike Srpske
|
Partija
|
Broja glasova
|
%
|
Ukupni mandati
|
Direktni mandati
|
Kompenzacijski mandati
|
|
SNSD
|
218`203
|
31,87
|
28
|
24
|
4
|
|
SDS
|
123`515
|
18,04
|
16
|
13
|
3
|
|
DNS
|
98`851
|
14,44
|
12
|
11
|
1
|
|
PDP
|
69`948
|
10,22
|
9
|
5
|
4
|
|
SP RS
|
56`106
|
8,19
|
7
|
6
|
1
|
|
ZzBiH
|
29`556
|
4,32
|
4
|
2
|
2
|
|
NDP
|
28`183
|
4,12
|
4
|
1
|
3
|
|
US
|
21`187
|
3,09
|
3
|
1
|
2
|
[1]
[1] https://bs.wikipedia.org/wiki/Op%C4%87i_izbori_u_Bosni_i_Hercegovini_2018.
REKLI I(LI) NAPISALI SU O BOSNI I HERCEGOVINI
ALIJA IZETBEGOVIĆ:
"Bosnom nikad niko nije uspio da vlada, uvijek mu se to samo činilo."
EMIR HADŽIHAFIZBEGOVIĆ:
MOJA JEDINA DOMOVINA ZOVE SE BOSNA
Kroz mene teče bosansko srebro i zlato,
njene soli i njen ugalj, njeno željezo,
i nebrojene druge rude u mom su biću osnova.
Moja jedina domovina je Bosna
i drugačije nemore bit!
Kroz mene teče bosanski potok, bunar, vodica,
sve bosanske šume i nebo bosansko.
U mome biću osnova je i drugačije nemore bit!
Moja jedina domovina Bosna puna je mezarluka,
bezistana, turbeta, hamama u toplim ljudskim kućama.
Moja jedina domovina je Bosna
i drugačije nemore bit!
Moja domovina Bosna ukrašena je pletenicama djevojaka
i šamijama na dragim i mudrim glavama nena,
koje u glavi svojoj, kući svojoj i van nje nose, koje vide daleko, koje nose mudrost
i koje pred očima nemaju koprenu ko neki danas.
Moja jedina domovina zove se Bosna
i drugačije nemore biti!
Moja domovina Bosna puna je naučnika koji nose ahmedije,
puna je naučnika koje ne učimo u školama.
Bosanski naučnici žive u sokacima dalekima i nepoznatim.
Moja jedina domovina zove se Bosna
i drugačije nemore bit!
Moja je Bosna i avlija mi je bosanska i bunar u avliji bosanski
i trešnje ispred bunara bosanska je i ilduz i sekaik i zambak
i zumbul i miloduh, raja, latifica, kadifica, hažibeg,
bijela lipa u avliji i cvijet zvani Rutavi Suljo.
Sve je to moja Bosna.
I bosanska mi je svadba i večera
i na njoj japrak sarma, šišćevap, burek, sirnica, zeljanica,
tirit pita, hosaf, nišeste, paluze, gurabija, hurmašica.
Moji su bosanski sulbeti sa trideset i tri jela.
Moja jedina domovina je Bosna!
To je mihrab u koji se ne dira i ne dijeli se ono što je cijelo.
Moja jedina domovina je Bosna!
To je potvrđeno muhtarskim pečatom moga djeda i predjeda.
To je potvrđeno dimijama mojih tetaka,
šamijama i kerama na njima.
Moja jedina domovina je Bosna!
To je sihir. To je sihir na koji će naograjisati svako
ko joj dobro ne misli!
MEŠA SELIMOVIĆ:
''Bosna je moja velika ljubav i moja povremena bolna mržnja. Bezbroj puta sam pokušavao da pobjegnem od nje i uvijek ostajao, iako nije važno gdje čovjek fizički živi. Bosna je u meni kao krvotok. Nije to samo neobjašnjiva veza između nas i zavičaja, već i koloplet naslijeđa, istorije, cjelokupnog životnog iskustva mog i tuđeg, dalekog, koje je postalo moje. Viđena izvana i bez ljubavi, Bosna je gruba i teška, viđena iznutra i sa ljubavlju, koju zaslužuje, ona je ljudski bogata iako i u sebi nesaznana potpuno. Rijetko je ko bolnije i dramatičnije određen istorijom kao Bosanac. Šta se sve kroz vijekove nakupilo u tim ljudima! Osjećanje vlastite neodređenosti, tuđe krivice, teške istorije, neizvjesne budućnosti, straha od promjene, želje za dobrotom i humanošću koja bi se odnosila na sve ljude bez ikakvih ograničenja i čestih razočarenja koja su rađala mržnju. To su veoma složeni i zamršeni ljudi i teško ih je razrješavati po prvom viđenju i po spoljašnjim utiscima.''
HUSEIN-KAPETAN GRADAŠČEVIĆ:
"Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!"
JOSIP PEJAKOVIĆ:
“Jer, kako bolan nema Bosne, a Neretva huči?
Kako, bolan, nema Bosne a Miljacka teče? Kako, bolan, nema Bosne a Sana ide? Ti misliš da ona ne ide, al’ sagni se hajvanu, pogledaj – ide. Ide Sana, ide Sava, ide Drina, ide Ukrina, ide Vrbas, ide Bosna, ide Lašva, ide Željeznica. Svi oni i one idu, a ti đe ćeš?
Nemaš kud!
Ide, bolan i Lonska, u njega utiče Ugar. Tu riba ima. Tu si ti treb’o ribe fatat, a ne moju kuću rušit’. Ti si treb’o otić’ na onu Unu, zasjest’ s komšijama i zapjevat’ – ah, meraka u večeri rane – a ne se fatat’ granata i djecu po gradovima ubijat’.
SRAM TE BILO!
Da imaš imalo duše k’o što je nemaš ti bi znao, dok god te rijeke teku Bosne ima, a tebe, tebe nema ni u onoj šubi na mom plafonu đe se đahkad hajvani zavlače. Jer u moju šubu i kad se hajvani zavlače postaju domaće životinje, a ti ni to ne moreš, znaš.
Joj, kad te ‘nako jal za mali, jal za vel’ki nožni prst svežem kanafom pa te pustim niz Vrbas… joj, kako ću te popiti pivo moja i zapjevat’ ko što ti nikad niko zapjev’o nije: Narodno veselje!
Haj otkako je Banja Luka postala,
aman aman postala
Haj nije ljepša udovica ostala,
aman aman ostala
Haj kano što je Džaferbega kaduna,
aman aman kaduna
Haj a nju prosi sarajevski kadija,
aman aman kadija
Joj, kad onako bosonog krenem u šeher, a sve me probada po tabanima, popnem se na Šehitluke i kažem: ama nije bolan samo tvoja i moja je, nije bolan samo vaša i naša je. I biće je akobogda.”
PADDY ASHDOWN:
“Bosna mi je pod kožom. Imao sam taj osjećaj krivice i ljutnje, koja je postajala sve dublja zadnjih godina.”
MIROSLAV KRLEŽA:
“Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Europa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na kom je prikazan kao sužanj”.
MAK DIZDAR:
Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:
A tko je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta
Odakle je
Kuda je
Ta
Bosna
Rekti.
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostiš jedna zemlja imade
I posna
I bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna.
NEDŽAD IBRIŠIMOVIĆ:
Bosna, to je jedna dobra zemlja.
Kad plače klobučaju kiseljaci.
Sagni se i pij, niko se ne ljuti.
U Bosni ima jedna tišina.
U tišini jedna njiva.
U toj njivi obeharalo stablo.
Zimi Bosna po svu noć srebrom zvoni.
Bosna ima Bosanaca.
Kad Bosanac liježe na počinak
On polako glavu spušta na zemlju
Da zemlju ne povrijedi.
Bosna ima majku.
Majka se popne na brdo iznad pruge
Pa mahne mašinovođi.
Majka mahne mašinovođi,
a lokomotiva vrisne.
Bosna ima kuću
U kući živi starica
Njen smjeh je ajet o dženetu.
Skloni obuću kad prelaziš Unu
Savu, Drinu
Operi noge u rijekama
Bosna je ćilimom zastrta.
ADIL-BEG ZULFIKARIPAŠIĆ:
“Za nas je Bosna centar i cilj, naš ideal i naša nada – naša nedjeljiva domovina.”
IVO ANDRIĆ:
“Ja bih Bosnu nazvao duhovnom domovinom, a kad nekom kraju date takvo ime, sve ste priznali! Bosanski ljudi su prema snazi svoga umeća stvorili svoje običaje, humor, igre, pesme, zagonetke i legende, svoj eglen – i to mnogo pre nekih drugih naroda koji se na sav glas hvale svojim dubokim duhovnim zaleđem.”
ABDULAH SIDRAN:
“Bosna nije razorena mržnjom – kako je mnogima zgodno pretpostavljati – već raširenim nepoznavanjem mržnje. Pojednostavljeno rečeno, ključ ovog proteklog rata je: drska prepredenost zla i beskrajno sljepilo dobra. Zlo je racionalnije, opreznije, stvarno dosljednije od dobra. Zlo je vidljivo i eksplicitno, samo ga treba znati prepoznati. Činjenica je da zlo ne zasljepljuje samo svoje žrtve, nego i spoljne svjedoke, posmatrače. Opažanje opasnosti ne povećava se već se smanjuje samim njenim približavanjem. Mi smo, velika većina, govorili , kada je ravnan Vukovar, da se to nama ne može dogoditi ! A, dogodilo se. Istina, dobro brojčano preovladuje nad zlom, ali ne zna da osjeti opasnost. Kriminalci, lopovi i šverceri su znali da nanjuše rat u nastupanju, zato što ta grupacija ljudi poznaje mehanizam zla i zločina, pa ga time lakše i brže osjete i prepoznaju. Zato se ne treba čuditi što su u Sarajevu među prvima oni reagovali, pripremili se i među prvima pružili otpor agresoru. Toj grupaciji ljudi, zlo nije strano i oni su ga brže prepoznali i reagovali na njega. Krajem 1991. godine a s početkom 1992. godine svako od nas je morao znati da će u Bosni biti rata, ali je vjerovao da neće! Vjerovanje je, izgleda, uvijek jače od znanja, takav je insan, otkako ga ima. Takođe, danas mi svi znamo da je BiH podjeljena, a vjerujemo da nije! Možda i ovdje vjerovanje nadjača saznanje. Sasvim moguće. Samo ko će to dočekati i kada?”
ZAIM IMAMOVIĆ:
“Biserom se Bosna zakitila biseru je često govorila, Ne damo Bosne, naše rodne grude, sve da nam dušmani bijele dvore nude.”
.jpg)
_(cropped).jpg)
