Naša Bosna

O nama

NVO ( Nevladina organizacija ) «Glas Za Bosnu» osnovana je od grupe bosanskih patriota u decembru 2015. godine u Švicarskoj. Primarni cilj osnivanja ove organizacije bio je motivisanje građana Bosne i Hercegovine, bez obzira gdje žive, da se svake dvije godine registruju i glasaju na Izborima u Bosni i Hercegovini. Osim toga mi nastojimo da kroz naš rad i djelovanje jačamo političku svijest BiH-građana. Naš rad se zasniva na bazi apsolutne stranačke neutralnosti i sve što radimo činimo isključivo iz ljubavi prema našoj domovini Bosni i Hercegovini.
Vidovi djelovanja
• Posjete BiH-udruženjima i organizacijama u Švicarskoj (Džemati, Zavičajni klubovi, itd.).
• Promotivni i informativni štandovi na manifestacijama koje organizuju BiH-građani u Švicarskoj.
• Izdavanje informativno-edukativnih publikacija (flyeri, pisma, itd.).
• Organizacije javnih tribina.
• Publikacije preko socijalnih mreža (facebook, twitter).
• Snimanje i publiciranje kratih informativnih video-klipova (youtube)

Pojam BOSANSKI JEZIK

Pojam BOSANSKI JEZIK, što je historija ovog jezika više puta potcrtavala, prvi se put javlja u 15. stoljeću i to u djelu „Skazanije o pismeneh“, Konstantina Filozofa, i to u dijelu u kojem autor nabraja sveslavenske jezike. Upotrebljavat će se sve do 1907. godine kada ga Austro-Ugarska monarhija dokida i zabranjuje, a vratit će se u upotrebu devedesetih godina 20. stoljeća.

Pojam BOSNA

Pojam BOSNA, koliko je to do danas poznato, prvi put se javlja u djelu „De administrando imperio“ bizantskog cara i hroničara Konstantina Porfirogeneta u 10. stoljeću. Car srednjobalkansku samostalnu državu preciznije imenuje pojmom „horion Bosna“ – zemljica Bosna.

Pojam BOŠNJAK

Pojam BOŠNJAK, kako je to do danas isticano, prvi se put pojavio u obliku Bošnjani i to u vladarskoj tituli ugarskog vladara Emanuela Komnena u 12. stoljeću, te će se u ovom obliku nastaviti u potrebljavati sve do pada Bosne pod osmansku upravu sredinom 15. stoljeća, kada će prevladati pojam Bošnjak. Ovaj će pojam sve do polovine 19. stoljeća označavati stanovnike Bosne bez obzira na to kojoj vjerskoj ideji ili praksi pripadaju. Nakon nacionalromantičarskih prekomponiranja identiteta, ovaj će pojam biti zabranjen sve do 1993. godine kada ga u aktivnu upotrebu vraća muslimanski dio ranijeg korpusa.

Nacionalna samosvijest

Nacionalna samosvijest počiva na znanju o sebi: o imenu zemlje, o svom nacionalnom imenu te o imenu jezika. Poznavanje najprije imenovanja a potom i sadržaja ovih identitetskih sastavnica, uvjeti su za utemeljeno znanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti.