Sadržaji

Kontakt

Glas za Bosnu

info@glaszabosnu.ch

Impressum | Datenschutz  

INFORMACIJE O BOSNI I HERCEGOVINI

Službeni naziv:  Bosna i Hercegovina (BiH) 

Zastava i Grb: 

ZastavaBiH  GrbBiH

 

Geografska lokacija:  Bosna i Hercegovina se nalazi na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. 

Pogranične zemlje: Republika Srbija na sjeveroistoku, Republika Crna Gora na jugoistoku, Republika Hrvatska na sjeveru, zapadu i jugu.

Administrativna podjela: BiH je administrativno podjeljena na dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine (F BiH) i Republika Srpska (RS) i Brčko Distrikt.

Entitetska struktura: FBiH je administrativno podjeljena na 10 kantona.

Kantoni su podjeljeni na općine. Na području F BiH je 79 općina.

Republika Srpska je administrativno podjeljenja na 62 općine.

Grad Brčko je zasebna administrativna jedinica - Distrikt. 

Površina:  Bosna i Hercegovina ukupno pokriva 51 209,2 km². Od toga: kopno 51 197 km² i more 12,2 km² 

Klima: Pretežno kontinentalna, mediteranska na jugu 

Broj stanovnika: 3531159 - Popis (30.09.2013. godine)

Struktura stanovnika:  Bošnjaci, Hrvati, Srbi i pripadnici ostalih naroda 

Glavni grad: Sarajevo 

Službeni jezici: Bosanski, Hrvatski, Srpski i dva pisma (latinica i ćirilica) 

Zvanična valuta: Konvertibilna marka (KM). (1 KM = 0,511292 Euro)[1] 


Najniža tačka: grad Neum, 0 m

Najviša tačka: Maglić, 2386 m


Obalna linija: 21,2 km

Bosna i Hercegovina se sastoji od četiri velike geografske cjeline. Srednja Bosna (12920 ckm, 1249000 stanovnika) zahvaća planinski srednjobosanski prostor; to je najrazvijeniji dio države koji je od najstarijih vremena raskršće i stjecište različitih utjecaja i interesa susjednih peripanonskih, krških i sub - mediteranskih krajeva. Bosansko-hercegovački visoki krš (11842 ckm, 325000 stanovnika) obuhvaća planinsko-krški prostor zapadne Bosne i Hercegovine; to je najslabije naseljen i najsiromašniji dio države - samo je 9% površine obradivo, a u gradovima živi manje od 30% stanovnika. Mediteranska regija, tzv. Niska Hercegovina (5399 ckm, 296000 stanovnika) najmanja je geografska cjelina Bosne i Hercegovine, to je zagorski prostor srednjeg primorja[2].

 

[1] http://www.bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=52&itemid=80&lang=ba

[2] http://www.mvp.gov.ba/dobro_dosli_u_bih/geografski_podaci/?id=237

Pojam BOSANSKI JEZIK

Pojam BOSANSKI JEZIK, što je historija ovog jezika više puta potcrtavala, prvi se put javlja u 15. stoljeću i to u djelu „Skazanije o pismeneh“, Konstantina Filozofa, i to u dijelu u kojem autor nabraja sveslavenske jezike. Upotrebljavat će se sve do 1907. godine kada ga Austro-Ugarska monarhija dokida i zabranjuje, a vratit će se u upotrebu devedesetih godina 20. stoljeća.

Pojam BOSNA

Pojam BOSNA, koliko je to do danas poznato, prvi put se javlja u djelu „De administrando imperio“ bizantskog cara i hroničara Konstantina Porfirogeneta u 10. stoljeću. Car srednjobalkansku samostalnu državu preciznije imenuje pojmom „horion Bosna“ – zemljica Bosna.

Pojam BOŠNJAK

Pojam BOŠNJAK, kako je to do danas isticano, prvi se put pojavio u obliku Bošnjani i to u vladarskoj tituli ugarskog vladara Emanuela Komnena u 12. stoljeću, te će se u ovom obliku nastaviti u potrebljavati sve do pada Bosne pod osmansku upravu sredinom 15. stoljeća, kada će prevladati pojam Bošnjak. Ovaj će pojam sve do polovine 19. stoljeća označavati stanovnike Bosne bez obzira na to kojoj vjerskoj ideji ili praksi pripadaju. Nakon nacionalromantičarskih prekomponiranja identiteta, ovaj će pojam biti zabranjen sve do 1993. godine kada ga u aktivnu upotrebu vraća muslimanski dio ranijeg korpusa.

 

 

Nacionalna samosvijest

Nacionalna samosvijest počiva na znanju o sebi: o imenu zemlje, o svom nacionalnom imenu te o imenu jezika. Poznavanje najprije imenovanja a potom i sadržaja ovih identitetskih sastavnica, uvjeti su za utemeljeno znanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti.